četvrtak, 20. prosinca 2007.

Kokoš Anel 5

Zaljubljen sam, volim i postojim. Ljubav mog života još od vremena kad sam piškio u gaće, dakle od nedavno Mara Đeđina obećala mi je poljubac u obraz ako joj za Božić kupim Kokoš Anel 5. Kokoš tog naziva nisam našao a prošao sam svijetom sito i rešeto. Bio sam i kod gazda Đure u Prkovcima i kod Koka u Parizu. Sudeći po njegovom imenu trebao bi znati sve o kokama a pošto on nije znao shvatio sam da je ta kokoš umrla pred sam kraj života te sam joj platio misu zadušnicu. Mojoj Mari Đeđinoj sam kupio pijetla. Napravit će taj puno koki a možemo nekoj nadjenuti ime Anel 5 a uz to pijetao uveliko uštedi na baterijama za vekericu. Kamen po kamen pogača, zrno po zrno palača. Tko zna, možda jednom od ušparanog novca a baterijama Mara Đeđina otvori vlastiti svinjogojski obrt ili uvede struju u kuću.

četvrtak, 6. prosinca 2007.

Sretan sveti Nikola

Sretan rođendan, sretan imendan, sretan Božić... pa neka bude i sveti Nikola. Nema razloga da ne bude sretan taj zaštitnik mornara, gusara, slijepih putnika, sicilijskih mafijaša i studenata sa šalabahterima.
Sinoć sam stavio u prozor čizmu broj 44 koja smrdi kao da je 57 i nisam dobio ništa, čak ni šibu!! Toliko sam zločest da moram ja krampusa darivati. E načekat će se taj krampus. Ja sam toliko škrt da ljudi koji me poznaju kažu kako moja kava rak liječi. Ponosan sam na to i s nestrpljenjem očekujem kad će me nazvati te me obavijestiti da ću zbog svog revolucionarnog otkrića dobiti Nobelovu nagradu od ureda za Nobelove nagrade i nešto džeparca koji ide uz to.